Kratki podsjetnik da provjerite sebe da li ste na dobrom putu ka uspješnom ramazanu

• Preispitajte svoj nijet. Zašto postite? Da li donosite nijjet za post svaki dan? Da li postite zbog Allahovog zadovoljstva i slijeđenja Sunneta Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem? To bi trebao biti vaš glavni razlog i motivacija.

• Kontrolišite unos hrane i pića u vaš organizam. Po pitanju hrane morate biti veoma disciplinovani. Previše hrane će vam otežati ibadete poput teravije i noćnog namaza, činit će vas pospanim, i otežavaće vam osnove razumnog razlučivanja. Ne pretjerujte ni u čemu a posebno u hrani! Ako ste se ovog ramazana prejedali, prestanite! Imate još vremena do kraja ramazna da se popravite, ako Bog da.

• Pratite svoje ibadete, napravite plan da uspijete proučiti hatmu do kraja ramazana ukoliko ste popustili i kasnite s učenjem. Ne ostavljajte sve za kraj ili zadnjih 10 dana ramazana. Možda ih neki od nas neće niti doživjeti! Ono što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra. Skupljaj svoja dobra djela i ne zaboravi ona se u ramazanu mnogostruko uduplavaju!

• Ovo je mjesec Kur’ana, nemojte da vam prođe ramazan a da niste proučili barem jednu hatmu Kur’ana i da niste pročitali prijevod ili Tefsir Kur’ana, zbog svog vlastitog shvatanja, razmišljanja i primjenjivanja. Koliko god da pročitate, imati će te sevap, ako Bog da!

• Izbjegavajte distraktcije-smetnje; udaljite se od TV-a, računara, mobitela, Facebook-a, Twittera, You Tube-a. Za te stvari imate preostalih 11 mjeseci u godini. Nemojte bacati ovu zlatnu priliku da postignete Allahov oprost za vaše grijehe! Ovo je mjesec čišćenja stoga ne prepuštajte svom nefsu kontrolu nad svojim životima. Ne budite naivni.

• Neka vam ramazan bude odskočna daska za ostatak godine. Usvojite nove navike, odviknite se od starih i loših navika. Promijenite kod sebe stvari koje ne volite ili koje nastojite da eliminišete. Trudite se i dovite mnogo Allahu da vas pomogne u tome, jer Allah voli kada od njega molite za pomoć na putu popravljanja na bolje radi Njegovog zadovoljstva.

• Izbjegavajte loš govor, psovanje, ogovaranje itd. Izbjegavajte ljude i mjesta gdje vas ovako nešto čeka. Nemojte bespotrebno ćaskati i tratiti dragocjeno vrijeme koje možete provesti u zikru i ibadetu. Čuvajte svoj jezik i svoja djela, posebno u ovom mjesecu.

• Udjeljujte što više sadake. Ovo je mjesec kada se i te kako isplati biti darežljiv. Ovo je investicija čija isplata i profit će se očitati na onom svijetu. Ne budite škrti prema sebi, jer sve što udjelite drugima će te naći na svojoj vagi na onom svijetu. Ovo je jedinstvena prilika!

• Uživajte u Allahovoj milost i blagodatima. Nasmiješite se, to je od Sunneta, uživajte sa svojim porodicama, rodbinom, prijateljima, džematlijama, iskoriste i tu blagodat stjecanja dobrih djela. Budite od koristi svojoj porodici i ostalim muslimanima.

• Iskoristite blagodat dove! Blagodat noćnog namaza, sedžde, prediftarskog vremena…sjetite se u dovih svih napaćenih i unesrećenih, bolesnih, gladnih i žednih, siročadi i onih koji su potlačeni. Ne budite škrti u svojim dovama za Ummet i za ostale muslimane, jer ne zaboravite da se dova za odsutnog ne odbija, a na svaku vašu dovu za drugog, meleki aminaju i dove za tebe.

2. Čišćenje duše

„Ibn Hadžer el-Askalani spominje da su se učenjaci složili da se postom želi onaj post koji je čist od grijeha u djelu i govoru. U stvarnosti su se ljudi podijelili na više vrsta, kada je post u pitanju, pa ima onih čiji je post puko uzdržavanje od hrane i pića, a pored toga čine mnoge grijehe: gledaju u žene koje im nisu halal, slušaju zabranjene pjesme u kojima ima razvratnog govora i grijeha, ružno govore, ogovaraju, prenose tuđe riječi, lažu… Da li je ovo post čovjeka koji želi Džennet? Istinu je rekao Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, riječima: ’Neki će postači od posta imati samo glad i žeđ, a neki će klanjači od namaza imati samo bdijenje i umor.’[16] (…) Zato, oni koji su nemarni prema svom postu smatraju se uskraćenim bankrotima u mjesecu posta, dobrote i dobročinstva.

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ’Znate li ko je bankrot?’ Ashabi rekoše: ’To je onaj koji nema ni srebrenjaka ni robe.’ Poslanik reče: ’Bankrot je onaj čovjek iz mog ummeta koji dođe na Sudnjem danu sa namazom, postom, zekatom i hadžom, a nekog je uvrijedio, nekog je potvorio, nekog je pokrao, nekom je krv prolio, pa svakog od njih da dio svojih dobrih djela, a ukoliko mu nestane dobrih djela prije nego što im se oduži, bit će mu natovareni njihovi grijesi, a zatim će biti bačen u vatru.’[17]

Poenta je u tome da čovjek cijelim svojim bićem posti od onoga što je Allah zabranio, u ramazanu i drugim mjesecima. Ramazan je godišnja stanica za duhovno čišćenje, i ako musliman ramazanom posti od harama – ne znači da mu to postaje dozvoljeno u drugom mjesecu. Neka ramazan bude imanska opskrba za sve sljedeće mjesece, i odgojni kurs kojim će povećati kredit dobrih djela i pojačati samoobračun i sustezanje od harama. Uzvišeni je rekao: A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao džennet će boravište biti sigurno. (en-Nazi’at, 40-41.)

Ukoliko se musliman susteže od harama samo ramazanom, i čim zađe Sunce zadnjeg dana ramazana vrati se grijesima kao da ništa nije bilo – na njega se potpuno odnosi izreka imama Ahmeda i Fudajla ibn Ijada koji kažu: ’Loš li je narod koji ne zna za Allaha osim u ramazanu.’

Neka se takvi boje Allaha i Njegove kazne, i neka znaju da ih taj takav post neće spasiti od Allahove kazne i obračuna pred Njim. Čuditi se je stanju nekih ljudi koji znaju za Poslanikove, sallallahu ‘alejhi ve sellem, riječi: ’Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana brišu grijehe između njih.’, a kao da zaboravljaju ili se prave da ne znaju ostatak hadisa: ’ukoliko se klone velikih grijeha’. Nek čovjek obračuna svoju dušu, neka obnovi svoju teubu Allahu i nek se udalji od ružnih osobina, riječi i djela, jer je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ’Ko ne ostavi ružan govor i rad po njemu – Allahu ništa ne treba njegovo ostavljanje hrane i pića.’[18] , i: ’Kada neko od vas posti, neka ne bude nepristojan i neka se ne ponaša kao džahil, a ako ga neko opsuje neka kaže: ’Ja postim.’’[19] Imam Ibn Redžeb el-Hanbeli spominje da je jedan od učenjaka prvih generacija rekao: ’Najlakši post je ostavljanje hrane i pića.’ A Džabir je rekao: ’Kada postiš, neka poste tvoj sluh, vid i jezik od laži i harama, nemoj uznemiravati komšiju, okiti se smirenošću i nemoj u danu kada postiš biti kao u danima kada ne postiš.’[20] “[21]

Šejh Abdulmedžid Džumu’a kaže: „Od ljepota posta je i to što on navikava dušu na strpljivost i podnošenje teškoća na Allahovom putu. Post obuhvata sve tri vrste sabura: sabur na izvršavanju naređenog, sabur na klonjenju zabranjenog i sabur na Allahovom određenju. Ko upotpuni ove tri vrste sabura taj je upotpunio tu osobinu i dostigao njen vrhunac. Postač je strpljiv na izvršavanju naređenog jer svoju dušu tjera na izvršavanje Allahove naredbe posta; strpljiv je na klonjenju zabranjenog jer se kloni onoga što mu je zabranjeno (u toku posta), i strpljiv je na Allahovom određenju jer tjera svoju dušu da bude zadovoljna osjećajem gladi i žeđi koji mu je određen dok posti.“[22]

„Post je sredstvo postizanja čednosti, ukroćivanja duše i njenih uzburkanosti, gašenja vatri njene strasti i sužavanja šejtanovih puteva i vesvesa. Zato je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, podsticao na post mladiće koji se ne mogu ženiti a boje se fitne za sebe, rekavši: ’O skupino mladića, ko od vas može – nek se oženi, jer mu je to bolje za spuštanje pogleda i čuvanje stidnog mjesta, a ko ne može – neka posti, jer je to za njega el-vidža’ (kastracija)’.[23] Imam Ibnul-Kajjim kaže: ’Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, im je ukazao na djelotvoran lijek koji je propisan za ovu stvari (a to je brak), a ukoliko ne mogu – ukazao im je na alternativu – a to je post, jer on slama strast i sužavanjene puteve. (…) Rijetko se desi da neko neprekidno posti, a da mu strast potpuno ne oslabi ili umre, dok je islamski post koriguje.’[24] “[25]

„Post uzrokuje strahopoštovanje prema Allahu tajno, a kamoli javno, jer samo Allah vidi šta radi postač (u tajnosti), i on se može tajno iftariti bez da ga vie ljudi, ali se toga suzdržava bojeći se Allaha Uzvišenog.“[26]

„Post odgaja dušu da se okiti lijepim karakternim osobinama, poput trpeljivosti i strpljenja, navikava je da suzbija srdžbu i smiruje ljutnju, zbog Poslanikovih, sallallahu ‘alejhi ve sellem, riječi: ’Kada neko od vas posti, neka ne bude nepristojan i neka se ne ponaša kao džahil, a ako ga neko opsuje neka kaže: ’Ja postim.’, pa postač sprečava svoju dušu da uradi ono što je u mogućnosti.“[27]

„Post čisti dušu od škrtosti i odgaja je na plemenitosti i velikodušnosti, kao što kaže Ibn Abbas: ’Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je bio najvelikodušniji čovjek, a posebno je bio velikodušan u ramazanu, kada bi se sastajao sa Džibrilom svake noći i učio pred njim Kur’an. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je bio darežljiviji nego plodonosni vjetar.’[28] Njegova darežljivost se povećavala u ramazanu jer je to sezona dobrih djela u kojem se za njih višestruko nagrađuje. Time je postačima pomagao u njihovom postu i opremao ih onim čime će se iftariti, kako bi postigao nagrade koje oni imaju.“ [29]

„Post odgaja dušu da se natječe u sticanju dobrih djela, zbog Poslanikovih, sallallahu ‘alejhi ve sellem, riječi: ’Kada nastupi prva noć ramazana, šejtani i zli džini bivaju okovani, a sve džehennemske kapije zaključane, dok se sva džennetska vrata otvaraju i iz njih poziva telal: ’O ti koji želiš dobro – priđi, o ti koji želiš zlo – sustegni se!’, i Allah svake noći oslobađa neke ljude od vatre.’[30] “[31]

3. Suosjećanje sa siromašnima

„Jedna od veličanstvenh intencija posta jeste kušanje gladi i neimaštine i podsjećanje na siromahe koji uvijek pate od neimaštine. Tada se čovjek prisjeti svoje siromašne braće koji neprestano kušaju gorčinu gladi i žeđi. (…) Kako je samo lijepa ova intencija koju Zakonodavac utka u post, i nema sumnje da on uzrokuje međusobnu povezanost duša postača najčvršćom vezom. Da li suosjećamo sa našom braćom kojima je zemlja postelja, a nebo pokrivač, čija je hrana lošeg kvaliteta, a opskrba krajnje oskudna? Zar nam ne dolikuje da dijelimo njihove patnje i budemo od onih koji će ih utješiti? Zato učenjaci spominju da je jedno od imena mjeseca ramazana – mjesec utjehe, jer u njemu bogati tješe svoju siromašnu braću. Ugledajmo se na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, koji je, po riječima Ibn Abbasa, bio najvelikodušniji čovjek, a to se najviše ispoljavalo u ramazanu. Zato su učenjaci posebno podsticali na iftarivanje postača siromaha, sve bogataše, da ih nahrane i osjete solidarnost sa njima, jačajući tako društvene veze. El-Bejheki prenosi od Ummu Ammare bint Ka’b el-Ensarije da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ušao kod ne, pa mu je spremila da jede, a on joj reče: ’Jedi.’ Ona mu odgovori: ’Ja postim.’ Poslanik reče: ’Kada neko jede kod postača, meleki ga blagosiljaju sve dok ne završe sa jelom.’[32] , a u rivajetu kod Tirmizija: ’dok se ne zasite.’[33] Iftarivanje postača ne znači da drugu ili siromahu daš nekoliko hurmi i vodu, već da ga nahraniš dok se ne zasiti, kao što kaže Ibn Tejmijje: ’Cilj iftarivanja jeste da ga zasitiš.’[34] , a to dokazuje prethodnim hadisom.

Hadisi koji podstiču na iftarivanje postača jesu i riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ’Ko iftari postača imat će nagradu tog postača, bez da se njemu išta umanji.’[35] , i: ’Ko napoji postača, Allah će ga napojiti iz mog vrela tako da ne ožedni dok ne uđe u Džennet.’[36] Poenta je u tome da onaj koji ima viška imetka treba dio toga dati svojoj braći koji nemaju šta jesti, a jedna od najboljih sadaka je ona u mjesecu posta, kada Allah višestruko nagrađuje i na visoke stepene uzdiže. Polazeći od navedenog, učenjaci su puno voljeli udjeljivanje u ovom mjesecu, pa imam Šafija kaže: ’Volim da čovjek posebno bude darežljiv u ramazanu, ugledajući se u tome na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i zbog potrebe ljudi u tom mjesecu za opskrbom i zauzetosti velikog broja njih postom i namazom, što ih odvraća od sticanja imetka.’[37] “[38]

4. Vježbanje preciznosti, discipline i poštovanja termina

„Dovoljan dokaz za ovo su Poslanikove, sallallahu ‘alejhi ve sellem, riječi: ’Nemojte prestajati sa sufurom kada čujete Bilalov ezan, već kada čujete ezan Ibn Ummi Mektuma.’[39] Razlika između ova dva ezana je, kako se kaže u drugom hadisu: ’Dok siđe jedan, a uspne se drugi.’ Razmislimo o ovoj preciznosti u prekidanju sufura kroz ovaj hadis; tako se odgajaju duše na poštovanje termina, ali nažalost u današnje vrijeme su se stvari izokrenule, pa vidiš nevjernike kako primjenjuju ovu lijepu osobinu među sobom, tako da je Hercel isplanirao uspostavu cionističke organizacije kroz pedeset godina, u čemu je i uspio. Čak je uspio da osnuje cijelu državu za manje od pedeset godina, a to je Izrael. Moramo se okoristiti vjerovjesničkom uputom po pitanju važnosti discipline i poštovanja termina i vremena, kako bi nam to bila stalna navika.“[40]

5. Obnavljanje snage i usmjeravanje težnji ka radu

„Jedna od intencija ovog mjeseca jeste navikavanje tijela na rad, kretanje, aktivnost, činjenje mnogo dobrih djela i raznovrsnih ibadeta i dobročinstava. U ovom mjesecu postoji vidljiva živost i on predstavlja pravi imansko-odgojni kurs. (…) Danas u muslimanskim kućama primjećujemo stagnaciju i nerad. Neki od njih ramazan počinju sa jakom željom i odlučnošću da čine hairli djela, ali čim prođe pet ili deset dana, obuzmu ga stagnacija i malaksalost, umor postaje odlika njegovog rada. Međutim, u životima ashaba i Selefa primjećujemo veliku aktivnost u činjenju mnogobrojnih dobrih djela, u šta spadaju i mnoge bitke na Allahovom putu, poput bitke na Bedru sedamnaestog ramazana osme godine po Hidžri, ili poput osvojenja Mekke desetog ramazana osme godine po Hidžri. Ovo je bilo za vrijeme Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a poslije njega su došla veličanstvena islamska osvajanja koja su počastila islamski ummet svojim mnoštvom, kao i rušenjem mnogih tirana i lažnih božanstava koji bijahu prepreka između širokih masa i njihovog prihvatanja islama. U ove bitke spada i bitka kod Buvejba trinaeste godine po Hidžri i osvojenje Neube trideset prve godine po Hidžri, kao i osvojenje Endelusa devedeset druge godine po Hidžri, islamska osvajanja u Francuskoj sto druge godine po Hidžri, i osvojenje Ammurijje dvesta dvadesete godine po Hidžri. Osvajanja su se nizala nakon toga, pa su osvojeni Harim i Safed, desila se bitka kod Ajni Džaluta, oslobođena je Antakija i Armenija, odigrala se bitka kod Šakhaba i osvojen je Kipar za vrijeme Memluka, a osvojena je Bosna i Hercegovina sa Srbijom i njenom prestonicom Beogradom. Sve to ukazuje na činjenicu da je mjesec ramazan mjesec ibadeta, rada, osvajanja i pobjeda, a ne mjesec raskoši i raznovrsnih jela. Kada bi došao neki nevjernik kod muslimana i vidio koliko ljudi idu po tržnicama pred početak ramazana, pomislio bi da dolazi mjesec praznika, svadbi, proslava i sijela, da Allah oprosti.

Poenta je u tome da postači trebaju pojačati svoju odlučnost da rade svako dobro djelo u ovom mjesecu, pridružujući tome lijep ahlak i vedrinu lica prema ljudima, kao što bilježi imam Ahmed od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, sa dobrim senedom: ’Čovjek lijepim ahlakom dostiže stepen onog koji neprekidno posti i klanja.’“[41]

prof. Ersan Grahovac

[16] Bilježi ga imam Ahmed u Musnedu sa dobrim senedom.
[17] Bilježi ga Muslim.
[18] Bilježi ga Buhari.
[19] Muttefekun ’alejh.
[20] Vidjeti: Ibn Redžeb el-Hanbeli, Leta’iful-me’arif, 292.
[21] Vidjeti: Habbab ibn Mervan el-Hamed, Mekasidus-sijam fiš-šeri’atil-islamijje, 4.
[22] Vidjeti: Dr. Abdulmedžid Džumu’a, Eserus-saum fi tezkijetin-nufus ve tehzibis-suluk, 1.
[23] Muttefekun ’alejh.
[24] Vidjeti: Ibnul-Kajjim, Reudatul-muhibbin, 239.
[25] Vidjeti: Dr. Abdulmedžid Džumu’a, Eserus-saum fi tezkijetin-nufus ve tehzibis-suluk, 2.
[26] Ibid., 3.
[27] Ibid.
[28] Muttefekun ’alejh.
[29] Ibid., 3.
[30] Bilježe ga Tirmizi i Ibn Madže sa vjerodostojnim senedom.
[31] Vidjeti: Dr. Abdulmedžid Džumu’a, Eserus-saum fi tezkijetin-nufus ve tehzibis-suluk, 3.
[32]Es-Sunenul-kubra, 4/305.
[33] Tirmizi ga ocjenjuje dobrim.
[34] Vidjeti: Ibn Tejmijje, el-Ihtijaratul-fikhijje, 109.
[35] Bilježi ga imam Ahmed sa vjerodostojnim senedom.
[36] Bilježi ga Ibn Huzejme u Sahihu.
[37] Vidjeti: Ibn Redžeb, Leta’iful-me’arif, 315.
[38] Vidjeti: Habbab ibn Mervan el-Hamed, Mekasidus-sijam fiš-šeri’atil-islamijje, 6.
[39] Muttefekun ’alejh.
[40] Vidjeti: Habbab ibn Mervan el-Hamed, Mekasidus-sijam fiš-šeri’atil-islamijje, 6-7.
[41] Ibid., 8-9.

Ramazanska čestitka

Esselamu alejkum

U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana 1442. hidžretske godine, koji počinje Ponedeljak, 12. Aprila 2021. godine iza akšam namaza, želim vam uputiti nekoliko riječi.

Mjesec ramazan je mjesec u kome je započela objava Kur’ana Časnog, mjesec duhovne obnove muslimana. Ramazan je mjesec posta u ime Allaha, dž.š., Koji  je rekao: «O vjernici propisuje vam se post kao što je bio propisan onima prije vas,da bi ste se grijeha klonuli»

Ovaj propis je za naše dobro, jer Božji poslanik Muhammed, a.s., je rekao:

«Postite i bit ćete zdravi».

Mjesec ramazan je mjesec Božije prisutnosti uz Njegove robove koji Njega veličaju i Njega prizivaju.

Mjesec ramazan je mjesec dobročinstva i solidarnosti koju iskazujemo putem izdvajanja zekata i sadekatul-fitra, kao i ostalih dobrih djela koja činimo samo iz ljubavi prema Uzvišenom Allahu, dž.š.

U mjesecu ramazanu Allah, dž.š., udovoljava molbama molitelja koji Njega mole. On oprašta grijehe koje čovjek počini u toku godine. On spušta Svoju Milost da bi Njegova stvorenja osjetila miris džennetskih ljepota i spašava ljude od džehennemske vatre.

Molim Uzvišenog Gospodara da nam Ramazanske dane učini lahkim,

da nam podari Svoju Milost i očisti nas od grijeha.

Neka Milostivi Gospodar podari bolesnima zdravlje, siromašnima opskrbu,

Neka usadi ljubav i poštovanje prema našim najmilijim!

Gospodaru naš, pomozi nam da ovaj Ramazan dočekamo u zdravlju i rahatluku,

da ga ispostimo u mislima s Tobom, zbliži vjerničke duše, ojačaj naše džemate,

učvrsti našu omladinu na Tvome putu!

Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

RAMAZAN - POST

Ramazan je poseban mjesec. Mi nismo ni svijesni koliko je on odabran mjesec.

Kad je Musa, a.s., razgovarao sa Allahom, pitao je da li je Allah ikog počastio kao njega, nakon čega mu je Allah dž.š. odgovorio: Imat ću ummet koji ću počastiti bolje od tebe.

Dat ću im ramazanski post i bit ću im bliže nego što sam sada tebi. Između Mene i tebe sada ima 70000 koprena, a kod ummet Muhammedov a.s. zaposti pred iftar podignuću sve te koprene za njihove dove.

Ramazan je prilika za nas griješnike da zaradimo jer u ramazanu se sve uveličava.

Tako sunnet se vrijednuje kao farz a farz kao 70 farzova van ramazana.

Znači ko uz ramazan, recimo, klanja sabah u džematu, to je 25 sevapa puta 70 jednako je 1750 namaza. Jedan sabah uz ramazan u džematu vrijedi kao 1750 sabaha van ramazana kod kuće. Tako je i sa drugim vaktovima i ibadetima. I zaista je veliki nesretnik i gubitnik ko uz ramazan ne zaradi. Ne treba u ovu nagradu sumnjati jer kaže Resulullah, a.s.: Ko isposti ramazan sa imanom i ispitivanjem sebe, biće mu oprošteni raniji grijesi. Post je štit kako kaže Muhammed, a.s., i onaj ko posti je pod Allahovom zaštitom. I nema griješenja kad se posti jer smo pod zaštitom, kao neko kada je na dijeti, tako i postač mora da se čuva grijeha jer post je upravo zato propisan da čovjeka očisti i tijelesno i duhovno. Tako i Allah poručuje: “O vjernici, propisan vam je post kao i onima prije vas da bi ste se grijeha klonili„.

Postiti nije isto što i gladovati. I hajvani mogu gladovati, al ne mogu postiti. I oni koji samo gladuju od posta nemaju ništa osim gladi i žeđi. Postiti treba svim bićem i dušom. Kada kažem svim bićem mislim na post očiju (da ne gledaju haram), post ušiju (da ne slušaju haram), post jezika (da ne trača, laže, ogovara), post ruku i nogu (da ne diraju i ne hodaju po haramu) i normalno, post stomaka (da ne ubacuju haram hranu u stomak). Ko ovako posti, on pravo posti. Ko bude “Onako“ postio, “Onako“ će i na Ahiretu dobiti.

Ko bude istinski svim bićem postio, za njega se zatvaraju džehennemska a otvaraju džennetska vrata i šejtani se svežu jer on je svojim postom tj. čuvanjem očiju, ušiju, jezika i ostalih organa zatvorio sve prilaze šejtanu i sebi zatvorio džehenem. Tako kad neko napadne on samo kaže sebi: “Ja postim.“ Postom mi sebi dokazujemo koliko smo ljudi, humanisti, odvaženi, principijelni itd. U postu nema pretvaranja, zato je za njega i posebna nagrada jer u Džennetu imaju posebna vrata “Rejjan“ na koja će ući samo postači.

JA RABBI, BUDIMO OD ONIH KOJI ĆE UĆI NA OVA VRATA!

AMIN!

(211) Hadis, Tefdžiru tesnimu fi kalbin selim.

(212) Hadis bilježi Muslim.

(213) Kur ’an, El - Bekare, 183.

(214) Hadis bilježe Ibn Madže i Nesai.

Šerijatski stav u vezi s postom: post je u ramazanu obavezan, i to je potvrđeno Kur’anom, sunnetom i idžmaom.

Kur’an
Uzvišeni Allah kaže:
يا أيها الذين آمنوا كتب عليكم الصيام كما كتب على الذين من قبلكم لعلكم تتقون
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekara, 183)

شهر رمضان الذي أنزل فيه القرآن هدى للناس وبينات من الهدى والفرقان فمن شهد منكم الشهر فليصمه
“U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće neka ga u postu provede…” (El-Bekara, 185)

Sunnet
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je:

“Islam je sagrađen na pet stupova: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i hodočašću Kabe.”

Talha ibn Ubejdullah veli da je neki čovjek upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi we sellem: “O Allahov Poslaniče, reci mi šta mi je Allah od posta naredio?” — “Post mjeseca ramazana”, odgovori on. “Da li ima nešto osim toga?”, upita čovjek, a Poslanik mu odgovori: “Ne, osim ako želiš dobrovoljno postiti.”

Idžma
Umet se složio da je mjesec ramazan obavezno postiti, te da je post jedan od stupova islama, koji je općepoznat, i svako ko to zaniječe nevjernik je i izlazi iz dini-islama.

Zastrašivanje od mršenja u mjesecu ramazana
Ibn Abbas, radijallahu anhu, veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: “Tri su temelja dini-islama! Na njima je islam zasnovan, i svako ko izostavi jedan od tih temelja nevjernik je, i dozvoljeno je ubiti ga. To su svjedočenje da nema boga osim Allaha, klanjanje propisanih namaza i post mjeseca ramazana. (Ebu Jala i Ed-Dejlemi)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, veli da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: “Ko omrsi jedan dan u ramazanu, bez šerijatski opravdanog razloga, neće nadoknaditi taj propušteni dan, pa makar postio cijeli život!” Ebu Davud, (Ibn Madža i Et-Tirmizi)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: “Ko omrsi jedan dan u ramazanu, a ne bude imao opravdanje, niti bude bolestan, neće to nadoknaditi, pa makar postio cijeli život!” (El-Buhari Ovo je također kazao i Ibn Mesud).

Ez-Zehebi veli: “Vjernici smatraju da je onaj ko ne posti ramazan, a ne bude bolestan (ili imao neko drugo opravdanje), gori od zinalučara i notornog pijanice. Čak, sumnjaju u njegovu pripadnost islamu i smatraju da je nevjernik i da ga je dozvoljeno ubiti (u islamskoj državi).”

“Ko isposti ramazan, zatim posti šest dana šewala, kao da je čitavu godinu postio“. (hadis bilježi Muslim) Dobra djela se desetostruko nagrađuju, kao što je došlo u hadisu Seubana radijallahu anhu, post mjeseca ramazana jednak je postu deset mjeseci, a post šest dana mjeseca šewala jednak je postu dva mjeseca, i zato se ovaj post upoređuje sa godinom. (adis bilježi imam Ahmed 5/280)

Fadileti (koristi ) posta šest dana šewala su sljedeći:

1-Post šest dana šewala vjernicima upotpunjava nagradu za čitavu godinu.

2-Zaista post u mjesecu šewalu i ša`banu su kao i sunneti koji se klanjaju prije i poslije farzova, s tim se upotpunjava ono sto je propušteno u farzovima, jer zaista se farzovi dopunjavaju sa nafilama na sudnjem danu.

3-Zaista djela koja približavaju čovjeka Allahu dželle šanuhu ne prestaju sa završetkom ramazana, već se nastavlja pokornost Allahu i poslije mubarek mjeseca ramazana kao što se spominje u hadisu kojeg prenosi Aiša radijallahu anha Najdraže djelo kod Allaha je ono koje je konstantno, pa makar bilo i malo hadis bilježe Buharija i Muslim.

Ovaj post šest dana šewala nije farz već je dobrovoljni post, i može se postiti na početku, u sredini, ili na kraju mjeseca šewala, a može se napostiti odjednom kao i odvojeno, obje solucije su dozvoljene.Ali ako se to uradi na početku mjeseca to je odabranije, jer je to takmičenje u dobru . Allah dželle šanuhu najbolje zna.

(Mjesec šewal je mjesec koji se dolazi odmah poslije mjeseca ramazana)

“O Allahu, učini da moj post bude izraz zahvalnosti i prihvatanja svega onoga što je drago Tebi i Tvome poslaniku, bilo da je to u vezi sa temeljima religije ili njenim granama, iz ljubavi prema našem gospodinu Muhammedu i njegovoj čistoj porodici, neka je hvala Allahu, Gospodaru svijetova.”

(Allâhumme-dž‘al sijâmî fîhi bi-š-šukri ve-l-kabûli, ‘alâ mâ terdâhu ve jerdâhu-r-resûlu muhkemeten furû‘uhu bi-l-usûli, bi-hakki sejjidinâ Muhammedin ve âlihi-t-tâhirîne, ve-l-hamdu lillâhi Rabbi-l-’âlemîne)

اَللّـهُمَّ اجْعَلْ صِيامي فيهِ بِالشُّكْرِ وَالْقَبُولِ عَلى ما تَرْضاهُ وَيَرْضاهُ الرَّسُولُ، مُحْكَمَةً فُرُوعُهُ بِالاْصُولِ، بِحَقِّ سَيِّدِنا مُحَمَّدٍ وَآلِهِ الطّاهِرينَ، وَالْحَمْدُ للهِ رَبِّ الْعالَمينَ

“O Allahu, pokrij me u ovom mjesecu Tvojim milosrđem, dozvoli da u njemu uspijem u poslušnosti i čistoći, očisti moje srce od tmina sumnje, o Ti Koji Si tako Milostiv prema Tvojim robovima.”

(Allâhumme gaššinî fîhi bi-r-rahmeti, ve-rzuknî fîhi-t-tevfîka ve-l-‘ismeti, ve tahhir kalbî min gajâhibi-t-tuhmeti, jâ Rahîmen bi-‘ibâdihi-l-mu’minîne)

اَللّـهُمَّ غَشِّني فيهِ بِالرَّحْمَةِ، وَارْزُقْني فيهِ التَّوْفيقَ وَالْعِصْمَةَ، وَطَهِّرْ قَلْبي مِنْ غَياهِبِ التُّهْمَةِ، يا رَحيماً بِعِبادِهِ الْمُؤْمِنينَ

“O Allahu, daj mi u ovom mjesecu šansu da obavljam fakultativne namaze (nafile), podstakni me da mi u njemu srce bude prisutno pri obavljanju pobožnih djela, dozvoli da pronađem prečice na putu do Tebe, o Ti Koji nikada nisi nedostupan za insistiranje onih koji Te traže.”

(Allâhumme vaffir hazzî fîhi mine-n-nevâfili, ve ekrimni fîhi bi-ihsâri-l-mesâ’ili, ve karrib fîhi vasîleti ilejke min bejni-l-vasâ’ili, jâ men lâ ješgaluhu ilhâhu-l-mulihhîne.)

اَللّـهُمَّ وَفِّرْ حَظّي فيهِ مِنَ النَّوافِلِ، وَاَكْرِمْني فيهِ بِاِحْضارِ الْمَسائِلِ، وَقَرِّبْ فيهِ وَسيلَتي اِلَيْكَ مِنْ بَيْنِ الْوَسائِلِ، يا مَنْ لا يَشْغَلُهُ اِلْحـاحُ الْمُلِحّينَ

“O Allahu, podari mi u ovom mjesecu milost Noći sudbine, pretvori u njemu moje poteškoće u lakoću i udobnost, prihvati u njemu moje izvinjenje, izbriši u njemu moje grijehe i pogreške, o Ti Koji Si Samilostan prema Tvojim vjernim slugama.”

(Allâhumme-rzuknî fîhi fadle lejleti-l-kadri ve sajjir fîhi umûrî min el-‘usri ilâ-l-jusri, ve-kbel ma‘âzîrî ve hutte ‘annî-z-zenbe ve-l-vizre, jâ Re’ûfen bi-‘ibâdihi-s-sâlihîne.)

اَللّـهُمَّ ارْزُقْني فيهِ فَضْلَ لَيْلَةِ الْقَدْرِ، وَصَيِّرْ اُمُوري فيهِ مِنَ الْعُسْرِ اِلَى الْيُسْرِ، وَاقْبَلْ مَعاذيري، وَحُطَّ عَنّيِ الذَّنْبَ وَالْوِزْرَ، يا رَؤوفاً بِعِبادِهِ الصّالِحينَ

“O Allahu, učini da moji napori u ovom mjesecu budu nagrađeni, moji grijesi oprošteni, moja dobra djela prihvaćena i moje greške prekrivene, o Ti Koji najbolje čuješ među svima onima koji imaju sluha.”

(Allâhumme-dž‘al sa‘jî fîhi meškûren, ve zenbî fîhi megfûren, ve ‘amelî fîhi makbûlen, ve ‘ajbî fîhi mestûren, jâ Esme‘a-s-sâmi‘îne.)

اَللّـهُمَّ اجْعَلْ سَعْيي فيهِ مَشْكُوراً، وَذَنْبي فيهِ مَغْفُوراً وَعَمَلي فيهِ مَقْبُولاً، وَعَيْبي فيهِ مَسْتُوراً، يا اَسْمَعَ السّامِعينَ

“O Allahu, učini da u ovom mjesecu zavolim Tvoje prijatelje i da budem neprijatelj Tvojih neprijatelja, učini da u njemu slijedim sunnet Tvog posljednjeg poslanika, o Ti Koji si učinio bezgriješnima srca Tvojih vjerovjesnika.”

(Allâhumme-dž‘alnî fîhi muhibben li-evlijâ’ike ve mu‘âdijen li-e‘dâ’ike, mustennen bi-sunneti hâtemi enbijâ’ike, jâ ‘Âsime kulûbi-n-nebijjîne.)

اَللّـهُمَّ اجْعَلْني فيهِ مُحِبَّاً لاِوْلِيائِكَ، وَمُعادِياً لاِعْدائِكَ، مُسْتَنّاً بِسُنَّةِ خاتَمِ اَنْبِيائِكَ، يا عاصِمَ قُلُوبِ النَّبِيّينَ

“O Allahu, molim Te u ovom mjesecu samo ono što Te zadovoljava, tražim zaštitu od Tebe od svega onoga što Ti se ne dopada i molim Te da mi pomogneš da Ti budem poslušan a ne da skrećem sa Tvoga puta, o Ti Koji si toliko velikodušan prema svima koji te mole.”

(Allâhumme innî es’eluke fîhi mâ jurdîke, ve e‘ûzu bike mimma ju’zîke, ve es’eluke-t-tevfîka fîhi li-’en utî‘ake ve lâ a‘sîke, jâ Dževâde-s-sâ’ilîne.)

اَللّـهُمَّ اِنّي اَسْأَلُكَ فيهِ ما يُرْضيكَ، وَاَعُوذُ بِكَ مِمّا يُؤْذيكَ، وَاَسْأَلُكَ التَّوْفيقَ فيهِ لاِنْ اُطيعَكَ وَلا اَعْصيْكَ، يا جَوادَ السّائِلينَ

“O Allahu, operi me, u ovom mjesecu, od svih mojih grijeha, očisti me od svih nedostataka, testiraj u njemu moje srce pobožnošću srcâ, o Ti Koji gledaš kroz prste griješnicima koji posrću.”

(Allâhumme-gsilnî fîhi mine-z-zunûbi ve tahhirnî fîhi mine-l-‘ujûbi, ve-mtahin kalbî fîhi bi-tekvâ-l-kulûbi, jâ Mukîle ‘aserâti-l-muznibîne.)

اَللّـهُمَّ اغْسِلْني فيهِ مِنَ الذُّنُوبِ، وَطَهِّرْني فيهِ مِنَ الْعُيُوبِ، وَامْتَحِنْ قَلْبي فيهِ بِتَقْوَى الْقُلُوبِ، يا مُقيلَ عَثَراتِ الْمُذْنِبينَ

“O Allahu, otvori mi u ovom mjesecu vrata Tvoje milosti, spusti na mene Tvoje blagoslove, učini da zaslužim Tvoje zadovoljstvo i primi me usred Tvog raja, o Ti Koji uslišavaš molitve potrebitima.”

(Allâhumme-ftah lî fîhi ebvâbe fadlike ve enzil ‘alejje fîhi berekâtike, ve vefiknî fîhi li-mûdžibâti merdâtike, ve eskinnî fîhi buhbûhâti džennâtike, jâ Mudžîbe da‘vati-l-mudtarrîne.)

اَللّـهُمَّ افْتَحْ لي فيهِ اَبْوابَ فَضْلِكَ، وَاَنْزِلْ عَلَيَّ فيهِ بَرَكاتِكَ، وَوَفِّقْني فيهِ لِمُوجِباتِ مَرْضاتِكَ، وَاَسْكِنّي فيهِ بُحْبُوحاتِ جَنّاتِكَ، يا مُجيبَ دَعْوَةِ الْمُضْطَرّينَ

“O Allahu, učini da ovaj mjesec za mene bude vodič prema Tvom zadovoljstvu, ne dozvoli da u njemu šejtan pronađe put do mene i učiniti da raj za mene bude boravište i mjesto za odmor, O Ti Koji zadovoljavaš potrebe siromašnih.”

(Allâhumme-dž‘al lî fîhi ilâ merdâtike dalîlen, ve lâ tedž‘al li-š-šejtâni fîhi ‘alejje sebîlen, ve-dž‘ali-l-džennete lî menzilen ve mekîlen, jâ Kâdije havâ’idži-t-tâlibîne.)

اَللّـهُمَّ اجْعَلْ لي فيهِ اِلى مَرْضاتِكَ دَليلاً، وَلا تَجْعَلْ لِلشَّيْطانِ فيهِ عَلَيَّ سَبيلاً، وَاجْعَلِ الْجَنَّةَ لي مَنْزِلاً وَمَقيلاً، يا قاضِيَ حَوائِجِ الطّالِبينَ

“O Allahu, otvori mi u ovom mjesecu rajska vrata, zatvori za mnom paklena vrata i pruži mi priliku da u njemu učim Kur’an, o Ti koji unosiš mir u srca vjernika.”

(Allâhumme-ftah lî fîhi ebvâbe-dž-džinâni, ve aglik ‘annî fîhi ebvâbe-n-nîrâni, ve veffiknî fîhi li-tilâveti-l-Kur’âni, jâ Munzile-s-sekîneti fî kulûbi-l-mu’minîne.)

اَللّـهُمَّ افْتَحْ لي فيهِ اَبْوابَ الْجِنانِ، وَاَغْلِقْ عَنّي فيهِ اَبْوابَ النّيرانِ، وَوَفِّقْني فيهِ لِتِلاوَةِ الْقُرْآنِ، يا مُنْزِلَ السَّكينَةِ في قُلُوبِ الْمُؤْمِنينَ

“O Allahu, sačuvaj u ovom mjesecu moj dio u blagoslovima koje on donosi, olakšaj mi u njemu put prema koristi koju donosi i nemoj me lišiti prihvatanja njegovih blagoslova, O Ti Koji vodiš do evidentne istine.”

(Allâhumme veffir fîhi hazzî min berekâtihi ve sehhil sebîlî ilâ hajrâtihi ve lâ tehrimnî kabûle hasanâtihi, jâ Hâdijen ilâ-l-hakki-l-mubîni.)

اَللّـهُمَّ وَفِّرْ فيهِ حَظّي مِنْ بَرَكاتِهِ، وَسَهِّلْ سَبيلي اِلى خَيْراتِهِ، وَلا تَحْرِمْني قَبُولَ حَسَناتِهِ، يا هادِياً اِلَى الْحَقِّ الْمُبينِ

“O Allahu, učini da se u ovom mjesecu moja pažnja usredsredi na blagoslove obroka prije cika zore (sehur), prosvijetli u njemu moje srce svjetlom jasnoće i učiniti da svi moji udovi slijede njene posljedice, tako Ti Tvoje svjetlosti, o Ti Koji prosvjetljuješ srca znalaca.”

(Allâhumme nebbihnî fîhi li-berekâti eshârihi, ve nevvir fîhi kalbî bi-dijâ’i envârihi, ve huz bi-kulli e‘dâ’î ilâ ettibâ‘i âsârihi, bi-nûrike jâ Munevvire kulûbi-l-‘ârifîne.)

اَللّـهُمَّ نَبِّهْني فيهِ لِبَرَكاتِ اَسْحارِهِ، وَنَوِّرْ فيهِ قَلْبي بِضياءِ اَنْوارِهِ، وَخُذْ بِكُلِّ اَعْضائي اِلَى اتِّباعِ آثارِهِ، بِنُورِكَ يا مُنَوِّرَ قُلُوبِ الْعارِفينَ

“O Allahu, uputi me u ovom mjesecu dobrim djelima, zadovolji u njemu moje potrebe i usliši moje nade, o Ti Kome nije potrebno nikakvo objašnjenje ili podsjetnik! O Ti Koji poznaješ sve što se događa u srcima bića! Blagoslovi Muhammeda i njegovu čistu porodicu.”

(Allâhumme-hdinî fîhi li-sâlihi-l-a‘mâli, ve-kdi lî fîhi-l-havâ’idže ve-l-âmâli, jâ men lâ jehtâdžu ilâ-t-tefsîri ve-s-su’âli, jâ ‘Âlimen bimâ fî sudûri-l-‘âlemîne, salli ‘alâ Muhammedin ve âlihi-t-tâhirîne.)

اَللّـهُمَّ اهْدِني فيهِ لِصالِحِ الاْعْمالِ، وَاقْضِ لي فيهِ الْحَوائِجَ وَالاْمالَ، يا مَنْ لا يَحْتاجُ اِلَى التَّفْسيرِ وَالسُّؤالِ، يا عالِماً بِما في صُدُورِ الْعالَمينَ، صَلِّ عَلى مُحَمَّد وَآلِهِ الطّاهِرينَ

“O Allahu, uputi me u ovom mjesecu kako bih imao ponašanje pravednika, odagnaj u njemu od mene društvo opakih, primi me u njemu, milošću Tvojom, u vječno prebivalište, tako Ti Tvoga božanstva, o Gospodaru svijetova.”

(Allâhumme veffiknî fîhi li-muvâfekati-l-abrâri, ve džennibnî fîhi murâfekate-l-ešrâri, ve âvinî fihî bi-rahmetike ilâ dâri-l-karâri, bi-ilâhijjetike jâ Ilâhe-l-‘âlemîne.)

اَللّـهُمَّ وَفِّقْني فيهِ لِمُوافَقَةِ الاْبْرارِ، وَجَنِّبْني فيهِ مُرافَقَةَ الاْشْرارِ، وَآوِني فيهِ بِرَحْمَتِكَ اِلى دارِ الْقَـرارِ، بِاِلهِيَّتِكَ يا اِلـهَ الْعالَمينَ

اَللّـهُمَّ ارْزُقْني فيهِ طاعَةَ الْخاشِعينَ، وَاشْرَحْ فيهِ صَدْري بِاِنابَةِالْمخْبِتينَ، بِاَمانِكَ يا اَمانَ الْخائِفينَ

“O Allahu, u ovom mjesecu nemoj biti strog prema mojim posrtajima, oprosti mi u njemu moje propuste i pogrešne korake, ne dozvoli da u njemu budem izložen bolu i teškim situacijama, tako Ti Tvoje moći, o Snago muslimana.”

(Allâhumme lâ tu’âhiznî fîhi bi-l-‘aserâti, ve ekilnî fîhi mine-l-hatâjâ ve-l-hefevâti, ve lâ tedž‘alnî fîhi garedan li-l-belâjâ ve-l-âfâti, bi-‘izzetike jâ ‘Izze-l-muslimîne.)

اَللّـهُمَّ لا تُؤاخِذْني فيهِ بِالْعَثَراتِ، وَاَقِلْني فيهِ مِنَ الْخَطايا وَالْهَفَواتِ، وَلا تَجْعَلْني فيهِ غَرَضاً لِلْبَلايا وَالاْفاتِ، بِعِزَّتِكَ يا عِزَّ الْمُسْلِمينَ

“O Allahu, operi me u ovom mjesecu od svih nečistoća i svih nečistih postupaka, daj mi u njemu snage da izdržim sve što donosi sudbina, vodi me u njemu putem pobožnosti da bih bio u društvu čestitih, tako Ti Tvoje podrške, o Zjenico očiju siromašnih.”

(Allâhumme tahhirnî fîhi mine-d-denesi ve-l-akzâri ve sabbirnî fîhi ‘alâ kâ’inâti-l-akdâri, ve veffiknî fîhi li-t-tukâ ve suhbeti-l-abrâri, bi-‘avnike jâ Kurrete ‘ajni-l-mesâkîne.)

اَللّـهُمَّ طَهِّرْني فيهِ مِنَ الدَّنَسِ وَالاْقْذارِ، وَصَبِّرْني فيهِ عَلى كائِناتِ الأَقْدارِ، وَوَفِّقْني فيهِ لِلتُّقى وَصُحْبَةِ الاْبْرارِ، بِعَوْنِكَ يا قُرَّةَ عَيْنِ الْمَساكينَ

(Allâhumme zejjinî fîhi bi-s-sitri ve-l-‘afâfi, ve-sturnî fîhi bi-libâsi-l-kunû‘i ve-l-kefâfi, ve-hmilnî fîhi ‘alâ-l-‘adli ve-l-insâfi, ve âminnî fîhi min kulli mâ ehâfu, bi-‘ismetike jâ ‘ismete-l-hâ’ifîne.)

اَللّـهُمَّ زَيِّنّي فيهِ بِالسِّتْرِ وَالْعَفافِ، وَاسْتُرْني فيهِ بِلِباسِ الْقُنُوعِ وَالْكَفافِ، وَاحْمِلْني فيهِ عَلَى الْعَدْلِ وَالاْنْصافِ، وَآمِنّي فيهِ مِنْ كُلِّ ما اَخافُ، بِعِصْمَتِكَ يا عِصْمَةَ الْخائِفينَ    

Allahu moj, omili mi u ovome danu dobročinstvo, a udalji me od grijeha i nepravde, i zabrani spram mene Svoju srdžbu i vatru uz pomoć Tvoju, o Pomagaču tražiteljima pomoći.

Allahu moj, učini me u ovom danu od onih koji se uzdaju u Tebe, i od pobjednika kod Tebe, i od Tebi bliskih, tako Ti Tvoje dobrote, o Svrho tražitelja. Amin

Allahu moj, učini mi udio u Tvojoj opsežnoj milosti i uputi me u ovom danu Svojim dokazima jasnim i održi me na putu na kojem je Tvoje zadovoljstvo, tako Ti Tvoje naklonosti o, Željo onih koji čeznu. Amin!

“Allahu moj, pomozi me u ovom danu u samilosti prema siročadima i na dijeljenje hrane sirotima i na nazivanje selama robovima Tvojim i na druženje s plemenitima o, Utočištu onih koji ga žele.” Amin.

Allāhumme innī es-eluke min ħajri ma se-eleke minhu nebijjuke muĥammedun ‘alejhis-selāmu ve e‘ūzu bike min šerri meste‘āze minhu nebijjuke muhammedun ‘alejhis-selām. Ve entel-muste‘ānu ve ‘alejkel-belāgu ve lā ĥavle ve lā kuvvete illā billāh.

„Gospodaru, molim Te za dobro za koje Te je molio i Tvoj poslanik Muhammed a.s, a utječem Ti se od zla od kojeg Ti se utjecao Tvoj poslanik Muhammed a s . Ti si onaj od Kojeg se traži pomoć i Tvoja pomoć je dovoljna. Samo su u Tebe snaga i moć.

“Allahu moj, ne ponizi me u ovom danu griješenjem prema Tebi i ne udari me bičem osvete, udalji povode srdžbe Tvoje, tako Ti dobrote o, Ti koji si krajnja želja onih koji žele.”

Allahu, molim Ti se za sretan život! Bože, podari mi ugodan i lahak život i lijepu smrt! Gospodaru, nemoj me poniziti i osramotiti na Sudnjem danu!

Amin

O Allahu, osnaži me u njemu u izvršenju naredbi Tvojih i opskrbi me slašću spominjanja Tvojeg, nadahni me u njemu kako da Ti zahvalnost iskažem; tako Ti plemenitosti Tvoje i tako Ti Tvojeg čuvanja i pokrivanja, čuvaj me u njemu o Ti koji najbolje vidiš od onih koji vide. Amin!

O Allahu, opskrbi me u njemu bistrinom i budnošću, a udalji me od gluposti i ispraznosti, i učini mi udjela u svim dobrima koja spustaš robovima Svojim u njemu, tako Ti Tvoje darežljivosti, o najdarežljiviji od darežljivih.

O Allahu, učini me u njemu bliskim zadovoljstvu Svome, udalji me u njemu od srdžbe i osvete Svoje, pomozi me u učenju ajeta Tvojih, tako Ti milosti o Najmilostiviji od milostivih.

“Allahu moj, učini u ovom danu moj post, postom pravih postača, namaz, namazom pravih klanjača, i probudi me u iz sna nehajnih i oprosti mi krivice u njemu o Gospodaru svijetova, i pomiluj me u ovom danu o Pomilovatelju griješnih.”

Ramazan je poseban mjesec. Mi nismo ni svijesni koliko je on odabran mjesec.

Kad je Musa, a.s., razgovarao sa Allahom, pitao je da li je Allah ikog počastio kao njega, nakon čega mu je Allah dž.š. odgovorio: Imat ću ummet koji ću počastiti bolje od tebe.

Dat ću im ramazanski post i bit ću im bliže nego što sam sada tebi.  Između Mene i tebe sada ima 70000 koprena, a kod ummet Muhammedov a.s. zaposti pred iftar podignuću sve te koprene za njihove dove.

Ramazan je prilika za nas griješnike da zaradimo jer u ramazanu se sve uveličava.

Tako sunnet se vrijednuje kao farz a farz kao 70 farzova van ramazana.

Znači ko uz ramazan, recimo, klanja sabah u džematu, to je 25 sevapa puta 70 jednako je 1750 namaza. Jedan sabah uz ramazan u džematu vrijedi kao 1750 sabaha van ramazana kod kuće. Tako je i sa drugim vaktovima i ibadetima. I zaista je veliki nesretnik i gubitnik ko uz ramazan ne zaradi. Ne treba u ovu nagradu sumnjati jer kaže Resulullah, a.s.: Ko isposti ramazan sa imanom i ispitivanjem sebe, biće mu oprošteni raniji grijesi. Post je štit kako kaže Muhammed, a.s., i onaj ko posti je pod Allahovom zaštitom. I nema griješenja kad se posti jer smo pod zaštitom, kao neko kada je na dijeti, tako i postač mora da se čuva grijeha jer post je upravo zato propisan da čovjeka očisti i tijelesno i duhovno. Tako i Allah poručuje: “O vjernici, propisan vam je post kao i onima prije vas da bi ste se grijeha klonili„. 

Postiti nije isto što i gladovati. I hajvani mogu gladovati, al ne mogu postiti. I oni koji samo gladuju od posta nemaju ništa osim gladi i žeđi. Postiti treba svim bićem i dušom. Kada kažem svim bićem mislim na post očiju (da ne gledaju haram), post ušiju (da ne slušaju haram), post jezika (da ne trača, laže, ogovara), post ruku i nogu (da ne diraju i ne hodaju po haramu) i normalno, post stomaka (da ne ubacuju haram hranu u stomak).  Ko ovako posti, on pravo posti. Ko bude “Onako“ postio, “Onako“ će i na Ahiretu dobiti.

Ko bude istinski svim bićem postio, za njega se zatvaraju džehennemska a otvaraju džennetska vrata i šejtani se svežu jer on je svojim postom tj. čuvanjem očiju, ušiju, jezika i ostalih organa zatvorio sve prilaze šejtanu i sebi zatvorio džehenem. Tako kad neko napadne on samo kaže sebi: “Ja postim.“  Postom mi sebi dokazujemo koliko smo ljudi, humanisti, odvaženi, principijelni itd. U postu nema pretvaranja, zato je za njega i posebna nagrada jer u Džennetu imaju posebna vrata “Rejjan“ na koja će ući samo postači.

JA RABBI, BUDIMO OD ONIH KOJI ĆE UĆI NA OVA VRATA!

 AMIN! 

Od ovog časnog mjeseca nije ostala osim njegova zadnja trećina, a trećina je lijepa i dovoljna. Deset blagoslovljenih noći, najboljih u cijeloj godini. Allah se zaklinje sa ovih deset noći u Kurʼanu: „i deset noći” (El-Fedžr, 2)

Zbog njihove velike vrijednosti i dragocjenosti, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvećivao im je posebnu pažnju, povećavajući svoj ibadet u njima, čineći što više dobrih djela, boraveći u džamiji, u osami sa svojim Gospodarom (iʼtikaf). Potvrđeno je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada nastupi zadnjih dest noći ramazana, „pritezao“ svoj ogrtač (odvajao se od žena), oživljavao je noći (ibadetom), budio je svoje ukućane i posvećivao se ibadetu više nego u drugim noćima.

Allah, dželle šanuhu, odlikovao je ovih deset blagoslovljenih noći, posebnom noći, Lejletul-kadrom, kojoj nema slične ni ravne. To je noć „u kojoj je objavljen Kurʼan“, tj. počelo je njegovo objavljivanje ili se pod tim misli da je u toj noći spušten iz Levh-i mahfuza/Pomno čuvane ploče, u cjelosti, do Bejtul-izzeta/Kuće dostojanstva, na ovozemljsko nebo. Zbog toga se, u ovoj noći, veliki broj meleka spušta na Zemlju, koja postane tijesna za sve njih, pa čak se i Džibril, zbog njene veličine i posebnosti, spušta na Zemlju, kao što kaže Uzvišeni: „Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ (El-Kadr, 4–5)

Lejletul-kadr je noć koja je zaštićena od svakog zla i nevolje, blaga i ispunjena milošću, ni previše hladna ni previše vruća, svjetla i blještava, u njoj se vatrom iz zvijezda ne gađaju šejtani niti se šalju zvjezde padalice koje „vrebaju“, šejtani se ne pojavljuju sve do zore, i Sunce tog jutra bude crveno, slabo i bez zraka. Svi ovi znakovi su vjerodostojno prenešeni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Od posebnosti ove noći je i to da je ona noć „godišnje odredbe“ (takdirus-senevijj), tj. prepisivanja svih događaja koji će se desiti u toj godini iz Levh-i mahfuza u knjige meleka pisara, kao što kaže Uzvišeni: „u kojoj se svaki mudri posao riješi, po zapovijedi Našoj!“ (Ed-Duhan, 4–5) Sve što će se desiti u narednoj godini i sve što je Allah odredio, od nafake, života i smrti, ponosa i poniženja, bogatstva i siromaštva, i svega ostalog, preuzima se iz Levh-i mahfuza u ovoj časnoj i veličnstvenoj noći. Nije slučajno onda, Allahovi robovi, ibadet u njoj bolji i vrjedniji u nagradi od ibadeta hiljadu drugih mjeseci, što odgovara životnom vijeku od blizu 83 godine. Lejletul-kadr je veličanstvena i posebno odlikovana noć, i zbog toga su se naši dobri prethodnici, selefus-salih, prema njoj odnosili s posebnim poštovanjem, pažnjom i angažiranošću.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio je ovu noć i podsticao je svoje ashabe da je traže. Pouzdano znamo da se ona nalazi u zadnjih deset noći ramazana, uglavnom su to neparne noći, a može biti i u prvih sedam ili zadnjih sedam noći, a često se podudara sa 27. noći ramazana, a posebno ako ona pada u petak. Mišljenje je velikog broja učenjaka da se Lejletul-kadr pomjera i da nije svake godine u istoj noći, a pomjeranje ima svoju svrhu i cilj – čovjekov trud/zalaganje u zadnjih deset noći ramazana, svake godine, i neoslanjenje na samo jednu noć, ljudska snoviđenja i proračune. Ko svih deset noći provede u ibadetu, sigurno će pogoditi Lejletul-kadr. Bojte se Allaha, o muslimani, i svom Gospodaru pokažite ono najbolje u vašim dušama, i ostanite maksimalno budni i angažovani u završnici ovog mjeseca, jer djela se vrjednuju prema završnicama/rezultatima. Pobjednik je onaj ko druge pretekne u dobru u ovim danima i noćima, a poražen je onaj ko u ramazanu ostane uskraćen za dobro, oprost i nagradu, a najveći gubitnik je onaj ko ostane bez Allahove milosti, dobrote i oprosta u noći Lejletul-kadr. Samo istinski gubitnici su uskraćeni za Alahovu milost i dobrotu, i kod Allaha su propali samo oni koji sami sebi propšast i zlo žele. „Allah želi da vam oprosti.“ (En-Nisa, 27)